Dalmatinski recnik i znacenje 2

L

labrnja-usta (posprdno, pogrdo)
lajona-žena koja voli mnogo pričati, ogovarati
lanbikat (se)-hladit se na laganom povjetarcu, hladiti se lepezom, provjetravati
lancun-plahta
landrat-skitati se
lamarin-debeli lim
lambreta-tip, model vespe
lampadina-svjetiljka
lanterna-svjetionik
lavabo-vrst komode sa ogledalom, posebno oblikovane sa okruglim otvorom na gornjoj ploči, gdje se stavljao umivaonik
lapiš-olovka
laprdat-pričati bez veze
lašnje-lakše
laštik-rastezljiva gumiplastika, dječja pračka
lata-lim, limenka
laudača-nesreća, bijeda, udes
lavandin-umivaonik
lavaman-lavor (za umivanje)
lavapjat-lavor posebnog oblika (za pranje sudi)
lavel-sudoper
laza-ulaz u polje
lazanje-rezanci
lazanjur-drveni valjak za valjanje tijesta
lažina-morska trava
lemozina-sitan novac koji se daje u crkvi
lepušina-suho lišće kukuruza (stavlja se u slamaricu)
leva-regrutacija
leva leva-izraz za: stalno, neprekidno, u nizu
libar-knjiga
liberat se-oslobodit se
libit se-šuljati se, polagano ići
ligambe-halteri
lin-lijen
lišina-karta bez vrijednosti
lišo-ravno, glatko, bez štete, bez opasnosti, bez posljedica
lišpidan-pljesnjiv
litavica-izraz za proljev
litat-imati proljev
litrat-slika, fotografija
lokanda-svratište, restauracija
lokat-piti
lokadur-pijanica
lulav-blesav, glupast
lopiža-lonac od crvene zemlje
luč-baklja, svjetlo
lug-pepeo
lumbrela-kišobran
lumer-broj
lumbuli-slabine
lumin-svječica koja se pali za mrtve (u ulju)
luš-luksus, rastrošnost
lušija-vruča voda sa lugom za pranje (iskuhavanje) robe
luštrat-izglancati
luštrofin-politura

M

maca-veliki čekič
macan-jaki mišičavi čovjek
macakan-živoder, šinter
maceta-snopić, svežnjić
macola-veliki težak bat (obično drveni)
maća-mrlja
mača-maćeha
makako-okretni vrh dimljaka u obliku pjevca koji se okreće u smjeru vjetra
makinja-stroj
malta-žbuka
mandrilo-nadimak za Splićane
mandulat-vrsta tvrde bijele alve sa prženim bademima ili orasima(četvrtastog duguljastog oblika, obloženog oblatnama)
manistra-tjestenina
manit-lud, opasno lud
mantati se- imati vrtoglavicu
mantati (nekoga)-pokušati prevariti nekoga, lagati
manoval-fizički pomoćni radnik (bez škole, nekvalificiran)
manjadura (manjarola)-hranilica u krletki za ptice
manjativa-jelo, hrana (za vrijeme i iza II sv.rata)
manjinjorgo-osoba pokvarenog karaktera, govnar
marangun-drvodjelac
marangunija-drvodjelska radionica
marčapija-trotoar
marenda-doručak
mast-mošt
maša-momčad, tim
maška-mačka
maškadur-kuhinjski zidni drveni ormarić sa gustom žičanom mrežom na vratima
mašklin-kramp, trnokop
maškula-topić, prangija
maštil-vjedro
mašur-limena posuda u obliku plitkog korita sa ručkama sa strane za prenašanje zemlje,
sitnog kamenja, i sl.
matat-vabit
matun-cigla, u prenesenom smislu: glupan
medič-bolest na voćkama, uš
mencunat-spomenuti
merlo-čipka
meštar-majstor
meštar sinjal-glavna oznaka, biljeg
meštrovica-učiteljica
metradura-metar
mezabota-bačva ( 6 hektolitara)
mezo-između
mezomariner-dugi štap sa metalnom kukom na vrhu, za pomoć pri pristajanju broda ili čamca
mezomural-drvena greda (tanja)
mijur-mjehur
milord-bogatun
mirakul-čudo
miritat-zaslužit
mistrija-građevinski alat s kojim se nabacuje žbuka na zid
misno-svečano
mišanca-miješana riba, zelje i sl.
mišina-mješina, šišmiš, miš potopir
mitit-proći, minuti, davati mito
miza-odar
mizerja-siromaštvo
mobilja-namještaj
molete (mašice)-hvataljke za žar na kominu
molat-pustiti
monfrina-vrsta starinskog plesa
morbin-želja za nečim nerealnim, nečim neprihvatljivim,
nečim što se nemože u tom trenutku ispuniti
moreta-maska
mot-znak pokretom bilo kojeg dijela tijela (imati mota-biti vješt u nečemu)
motavanje-davanje znakova (pogledati: mot)
muc-maloljetnik koji služi tešku kaznu u mornarici
mučat-šutit
mudante-gaćice
mujor-vrsta trave
mukte-besplatno
mul-gat, pristanište
mulac-izvanbračni dječak
mularija-dječurlija
muligin-ošit, zid od opeka
munita-sitan novac, kovanice
mura (na muru)-igra
mural-drvena greda
musav-neuredan, prljav, uvrijeđen
muso-osoba koja se lako vrijeđa, neuredna osoba
mustra-uzorak, izraz za posebnu osobu
mušč-miomiris (parfem, toaletna, kolonjska voda)
muškardin-kicoš, laf, tip
muštra-negativni, posprdni izraz za osobu
muštrat-kritizirati, lukavo nagovarati,
mušula-vrsta školjke
muto-šutljiva osoba, gluhonijema
muzuvir-prefriganac, huncut
mužarjola-brnjica za psa

N

nabubat-najesti do sita, prejesti se
nadit-pričvrstiti mamac na udicu, napuniti s nečim
nadronjat se-naspavati se
najskoli-pogotovo
namatat-namamiti
namirit-uzeti svoj dio (npr. duga), nahraniti
namisto-umjesto
namusit-uvrijedit
napose-posebno
narikuša-plačena narikača
naspugat se-namočiti se, upiti vodu
na vrj-na vrh
navrčat-kalemit
naza-prije
naturamente-naravno, podrazumljeva se, prirodno
nejač-mala djeca
nenadinja-nesreća koja dolazi nenadano, zlo
nešmoli-a kamoli
nevista-snaha
noseća-trudna
nonvelendo-nenamjerno, ne htijući, ležerno
noteš-notes
novitad-novost, novotarija
nožice-škare

NJ

njanke (njanci)-niti
njokari-Splitski naziv za Lučane
njoki-valjušci od krompira

O

obadavat-mariti za, obazirati se
obalut-obla kamenica, veličine tolike da stane u šaci
obilanca-imati svega, imati mnogo
obilato-mnogo, više nego što treba
ocovat-opsovat
odnetrit-odmaknuti, odstranuti, odalečit
odrenat-prenijeti
odrina-vinova loza izdignuta preko dvora
odvidat-odvrnuti
ofendit (se)-uvrijedit se, osjetiti se pogođenim
ogrist-dobiti batine
ogizat-dobijat batine
oliša-hvalisavac
okanivat se-skanjivati se
okjaštrit-okljaštriti
okripit (se)-pojesti ili popiti nešto hranjivo
ol’-ili, zar?
omar-odmah
omira-mjera
omirit-izmjerit, omjeriti
opolac-drveni tanjur
opotit se-oznojiti se
oputa-dio opanka
oputina-stranputica
orebatit se-odbiti se
orit (sorit)-rušiti, srušiti
osin-sjena
ošervat (se)-okrenuti se, osvrnuti se
oštar-krčmar
oštarija-krčma
otimišno-hotimice
ozeba-hladnoća, zima
ozebst-smrznuti se, promrznuti
ožeg-žarač

P

pačat se-dirat se u nešto
pačifik-miran, smiren, nezainteresiran, bez žurbe
paci pagaci-izravnani, poravnani (računi)
pagadebit-bijelo stolno grožđe
pajer-okrugla sprta (vrsta zatvorene košare), za ribu (od vrbova šiblja)
palamudit- činiti se pametan
pan-sukno
pancir-lanac (obično se njime vezuju stupci na seljačkim kolima)
pančof-roba druge klase
pančofer-osoba koja nosi drugorazrednu robu
paninbrod-komadići kruha u juhi, udrobljeni kruh
pantagana-štakor
papan-izraz za mušku osobu (negativna osobina u svakom obliku)
parci-vršnjaci
pari se-pričinjava se
partenca-odlazak
partiti-otići
pašabrod-cijediljka, procjedača
pašta-kolač, slastica
pašticada-vrsta jela: govedina kuhana u vinu
pašticerija-slastičarnica
paštroč-loše izmješano (svega i svačega)
patakun-4 austrijska novčica (do 1918), izraz za veliki komad
patakunjer-lakom na novac, škrtac, osoba koja pazi na svaki dinar
patina-krema (laštilo) za cipele
patinat-namazat kremom (laštilom) za cipele
patule-velike boginje, kozice (bolest)
pecigat-peckati, nekome prigovarati sitnice
pegula-peh, “smola”, nesretna okolnost
pegulan-nesretan
pelica-okovratnik od krzna (obično od kune ili lisice)
pentrati se-penjati se
perina-perjem napunjen prerivač
perfin-donapokon
peršona-osoba
pertrešo-poprijeko, postrance, u stranu
perun-viljuška, vilica,
pest-pljuska
peškarija-ribarnica
peškafondo-pribor za lovljenje liganja, sipa
peškat-uzeti, razumjeti nešto
petavat-prišiti, pokazivati “roge” nekome
petat-dobit
petat se-približiti se , priljepiti se
petrsimul-peršin
picigin-vrsta igre malenom lopticom u plićaku, na pjesku
pičugarija-sitnica, male nevrijedne stvarčice
pikaj-žičana vješalica za robu
pikatabaj-drvena široka daska, sa više, jedna do druge, nanizanih kuka, za vješat robu
pilipina-“specifičan, karakterističan” miris seljaka iz Dalmatinske zagore
pincin-ukrasni vrh na jelki
pinel-kist
pinelavat-mazati kistom
pinezi-novci
pinperlin-kicoš, osoba koja drži do svog izgleda
pinpin- vrh na kapi (francuzici)
pinpinele-dječja igra
pinperlin-kicoš, osoba koja mnogo drži do svog izgleda
pensija-penzija
penšjunat-penzioner
pindolica-privjesak na naušnici
pinjurat-zapljeniti imovinu radi prodaje na dražbi, kopati zemlju polj.alatom sličnim vilicom
pirija-ljevak
pišat-mokriti
pišaljora-pisoar
pištula-propovjed, crkveno čitanje,
pitar-lončanica za cviječe
pitur-ličilac, bojadisar
pitura-boja
pituravanje-bojadisanje, izraz kad se nekoga uvjerava u nešto neistinito
pižolot-izraz za popodnevno drijemanje, obično poslije ručka
Pjaca o’ šinjori-Pjaca, sada Narodni trg
pjat-tanjur
pjatin-tanjurić (manji tanjur)
Pjonbi-nadimak za pješadiju u austrijskoj vojsci (od 1918), u riječniku mornara
pjover-nadstrešnica
pjumin-pogledati “perina”
pjunuti-isti kao, prava kopija, pljunit
pjuvača-pljuvačka
platul-daska za ručno pranje robe
plazavica-domaći rezanac, strmi glatki dio neke uzvisine
plet-debeli vuneni šal s resama
pobasji-onizak, oniži
po bota- dvanaest sati i tridest minuta
Počelo-Nova godina
pofrig-zapržak
pofrigati-zapržiti, pržiti u tavi
poganac-vrst bolesti (crveni vjetar)
pogobavit se-pogrbit se
pojarica-vrsta smokve
pokesavat se-iztrošiti se plačanjem, plačati
poltrona-naslonjač, fotelja
poma, pomidora-rajčica
pomišče-dio nepregrađene kuće
ponistra-prozor
pomljivo-pažljivo
po pazu-ispod pazuha
porat-luka
portada-oveća plitka zdjela, poslužavnik
portafoj-novčanik
portun-kućni ulaz
postol-cipela
postivat-složiti, porediti
pošada-nož za rezanje mesa (u kompletu sa vilicom i žlicom)
poščer-poštar
poškropit-poprskati
poškurit-potamnit
pošpetica-sitna kućna potrepština
pošuškat-lagano kopanje, prošenje
pot-lončić za piće (kratko “o”, znoj (dugo “o”
potakljat-poduprijeti biljku štapom
poteštat-načelnik
potit se-znojit se
potleušica-niska neugledna kućica za stanovanje
potočat-potopiti, uroniti
potrefit-pogodit
potrepat-izgaziti
povisno-povjesno
prajac-prasac
prakljača-plosnato drvo kojim se udara po rublju prilikom pranja
prč-jarac
prčevina-jarčev smrad
praska-breskva
prečizo-precizno
prefrigan-lukav
preženca-osoba ugledne (lijepe) vanjštine
prežun-zatvor
prežunjer-zatvorenik
prigatorij-čistilište
prin-prije
prinčipeša-princeza
priša-žurba
prišniji-važniji, žurniji
prova-pramac broda, pokus
pribotunavat-prigovarati nekome, pripisivati mu nešto
pripašnjača-široki kožni pojas u Dalmatinskog zagorca u kojemu se držao nož,lula, duhan i sl.
prisad-uskrčena zemlja na kojoj će se saditi vinograd (a sada se uzgaja povrće)
prisvadit-nagovarati nekoga, pridobiti nekoga
priškuriti-pritvoriti, zamračiti
prišvarak-nadimak (osobni)
pritrest-pretresti
procesjun-procesija, crkveni ophod
procip-procijep
profum-miris, parfem
profundat se-propasti dolje
progucat-progutat
prolemučat-promješati nešto tekuče
promaja-lagani povjetarac (obično se stvara između dva nasuprot otvorena prozora ili vrata)
promenčuša-lubenica bastard
protanpanjat-promočiti
prpač-ožeg, žarač
prstac-vrsta školjke
pršura-tava
pršurate-pogledati “fritule”
prteno-končano (pamučno)
prvidan-ponedjeljak
pržina-pjesak
pujiški-talijanski
Pujiz-Talijan
pulastar-pile
pulen-štićenik
pulenta-pura
pulicjot (policjot)-policajac
pulini-korijandoli
pumpjer-vatrogasac
punat-poen u igri, bod kod šivanja
punpat-puniti zrakom
punpeta-mala štrcaljka, mala pumpa
punta-vrh, šiljak, grafitni uložak za olovku, upala pluča, rt
puntapet-broš
puntarol-oštro dlijeto za kamen
puntižel-široka duga daska
pupa-lutka
pupast-debeljkast, okruglast
puvander-hvalisavac

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *